Dijaliza bubrega: Što je, kako točno izgleda i kada je pacijentu neophodna za život?

Dijaliza se radi osobama kojima bubrezi ne rade normalno pa dijaliza preuzima njihovu ulogu.

Koristi se ili kod osoba koje imaju završni stadij bubrežne bolesti ili kod onih s privremenim oštećenjem bubrega.

Može se raditi u bolnici ili kod kuće.

Što je dijaliza?

Dijaliza je postupak koji traje nekoliko sati, a koji zamjenjuje funkciju bubrega. Koristi se kod osoba kojima bubrezi otkazuju pa ne mogu filtrirati krv kako treba pri čemu se štetne tvari talože u krvotoku.

Dijalizom se ove tvari i tekućine izbacuju iz organizma.

Na dijalizu idu osobe koje imaju bolesti bubrega, završni stadij bolesti bubrega, akutno oštećenje bubrega ili kojima bubrezi otkazuju.

Neke osobe na dijalizu idu dok čekaju transplantaciju bubrega.

U slučaju da osoba kojoj je potrebna dijaliza ne otiđe na istu, dolazi do smrti nakon nekoliko dana ili tjedana.

Koje su vrste dijaliza?

Postoje dvije vrste ovog postupka. Jedna je peritonejska dijaliza kojom se krv pročišćava u trbuhu i druga je hemodijaliza kod koje aparat čisti krv iz vena.

1. Peritonejska dijaliza

Kod ove dijalize se u trbuh stavlja kateter, a dva tjedna kasnije se može krenuti s dijalizom.

Za vrijeme dijalize kroz kateter u trbuh ulazi tekućina dijalizat. Kroz tu tekućinu se iz tijela onda uklanjaju štetne tvari i višak vode.

Ova vrsta dijalize može biti ručna ili pomoću aparata i radi se svaki dan.

2. Hemodijaliza

Kod hemodijalize aparat čisti krv i iz nje izbacuje štetne tvari i višak tekućine i vraća čistu krv u tijelo.

Ova dijaliza se radi putem vene i traje tri do četiri sata i potrebno ju je raditi najmanje tri puta na tjedan.

Obje vrste dijalize se mogu raditi i kod kuće.

Koje su nuspojave dijalize bubrega?

Obje vrste dijalize imaju nuspojave i povećavaju opasnost od pojave infekcije. Nakon samog postupka mogu se pojaviti slabost, umor i mučnina.

Hemodijaliza može dovesti do slabijeg protoka krvi ili do ugruška, kao i do grčeva u mišićima ili vrtoglavice za vrijeme ili odmah nakog postupka. Može se dogoditi da igla za dijalizu ispadne iz ruke ili da se cijev pomakne. U ovom slučaju če to uređaj prepoznati pa će doći medicinsko osoblje kako se ne bi izgubilo puno krvi. Ipak, ovo nije toliko česta situacija.

Peritonealna dijaliza povećava rizik od upale peritoneuma u trbuhu. S vremenom može oslabiti trbušne mišiće i povećati opasnost od pojave kile, odnosno bruha.

Može li se normalno živjeti s dijalizom?

Koliko će osoba na dijalizi godina moći živjeti ovisi o dobi, zdravstvenom stanju i razlogu otkazivanja bubrega. Nakon transplantacije bubrega i kada novi bubreg počinje raditi, dijaliza više nije potrebna.

Mnogi ljudi koji primaju dijalizu žive normalno. Mogu imati normalan život s vremenom predviđenim za obavljanje dijalize.

Moguće je i putovati s posebnim vrećicama i uređajem za dijalizu ili se dijaliza može raditi u bolničkom centru mjesta, ako je unaprijed dogovoreno.

Zaključak

Dijaliza je postupak koji se radi kod osoba koje imaju bolesti bubrega, zatajenje bubrega ili akutno oštećenje ovog organa. Postoje dvije vrste dijalize, a obje imaju isti cilj, pročistiti krv od štetnih tvari i tekućine.

S dijalizom se može normalno živjeti, uz male izmjene svakodnevice.